Skip to main content
  • Početna
  • O nama
  • Kontakt
  • Upute i priručnici
  • EN
  • HR
Home
Ekonomski institut, Zagreb
  • Pregledavanje
    • Prema autoru
    • Prema godini
    • Prema organizacijskoj jedinici
    • Prema području
    • Prema vrsti rada
    • Svih dokumenata
    • Više...
  • Napredno pretraživanje
  • Pohranjivanje
Digitalni akademski arhivi i repozitoriji
Prijavite se sa svojim elektroničkim identitetom u sustavu AAI@EduHr
AAI@EduHr logo

Statistika

Ukupan broj objekata
:total
Postotak objekata u otvorenom pristupu
:open access percent
Statistika posjećenosti
Statistika objava
prikaz prve stranice dokumenta Starenje stanovništva i održavanje primjerenog životnog standarda u trećoj životnoj dobi
  Preuzmi
PDF 941.23 KB
  • Urednik repozitorija
  • Autor
OSTALE VRSTE DOKUMENATA
Starenje stanovništva i održavanje primjerenog životnog standarda u trećoj životnoj dobi
2010. urn:nbn:hr:213:063475

Nestić, Danijel; Radić, Andreja; Škreblin Kirbiš, Ivona; Švaljek, Sandra; Tomić, Iva
Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:213:063475
Naslov (hrvatski)Starenje stanovništva i održavanje primjerenog životnog standarda u trećoj životnoj dobi
AutorDanijel Nestić
AutorAndreja Radić
AutorIvona Škreblin Kirbiš
AutorSandra Švaljek
AutorIva Tomić
Ostale odgovornostiVladimir Sukser (Drugo)
Autorova ustanovaEkonomski institut, Zagreb
(Odjel za tržište rada i socijalnu politiku)
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana
DRUŠTVENE ZNANOSTI
Ekonomija
Opis (hrvatski)
Studija „Starenje stanovništva i održavanje primjerenog životnog standarda u trećoj životnoj dobi“ jasno je pokazala da će primjerenost mirovinskih primanja značajno ovisiti o privatnim izvorima financiranja. Zbog toga će biti potrebno razviti individualnu odgovornost u planiranju štednje za starost, kao i društvenu odgovornost svih dionika u povećanju „penzijske pismenosti“ (engl. pension literacy), odnosno informiranosti stanovništva. To je osobito važno za zemlju u kojoj je demografsko starenje stanovništva već započelo, a nastavit će se u budućnosti smanjivanjem populacije u radnoj dobi i povećanjem omjera ovisnosti starije populacije. Zbog takvih demografskih promjena, može se očekivati da neto stope zamjene, kao omjer primanja iz obaveznih mirovinskih izvora i primanja iz radnog odnosa, neće biti dovoljne za dostizanje primjerenog životnog standarda u trećoj životnoj dobi. Projekcije starosnih mirovina za hipotetske slučajeve današnjeg dvadesetpetogodišnjaka, tridesetogodišnjaka, tridesetpetogodišnjaka i četrdesetogodišnjaka potvrđuju da će neto stope zamjene (u godini 2050., 2045., 2035., odnosno 2030., u trenutku njihovog umirovljenja) biti na nižoj razini nego što su danas za starosnu mirovinu. Zbog toga će povećanje neto stopa zamjene i poboljšanje primjerenosti mirovinskih primanja ovisiti o svakom pojedincu i njegovom riziku izbora financijskih opcija iz privatnih izvora pomoću kojih će održavati primjerenost svojih mirovinskih primanja. Drugim riječima, za primjerenost mirovinskih primanja od ciljanih 50 i 70 posto neto stopa zamjene jednim dijelom je odgovorna država i njen mirovinski sustav, a drugim dijelom je odgovoran svaki pojedinac za sebe. Analiza sadašnje situacije o štednji za mirovinu u Hrvatskoj pokazuje da veliki dio ispitanika iz slučajnog reprezentativnog uzorka populacije ne poznaje ili vrlo slabo poznaje dodatne oblike štednje za starost. Ispitanici koji štede (ili su štedjeli) za mirovinu to najčešće rade u gotovini i bankarskim depozitima, a aktivni ispitanici dodaju tome i životna osiguranja. Treći dobrovoljni mirovinski stup nije zadobio povjerenje ispitanika ili ga uopće ne poznaju kao oblik štednje. Planiranje štednje za starost je nisko, a značajno ovisi o informiranosti i povjerenju u različite oblike štednje. Najprimjerenijim oblicima štednje za ugodan život u mirovini smatraju se: nekretnine, životna osiguranja i bankarski depoziti. Ispitanici su svjesni potrebe za dodatnim privatnim mirovinskim primanjima, no problem je u tome što ih vide u honorarnom radu i poljoprivredi, što podrazumijeva dobro zdravlje koje mogu i ne moraju imati u trećoj životnoj dobi. Svi ispitanici „priželjkuju“ znatno veće omjere zamjene nego što ih objektivno mogu očekivati na temelju obavezne mirovinske štednje, pa čak i na temelju dosadašnje dodatne privatne štednje. Budući da informiranost i povjerenje uvjetuju planiranje štednje za treću životnu dob, može se sa prilično velikom sigurnošću pretpostaviti da bi sustavna nacionalna edukacija o „penzijskoj pismenosti“ potaknula planiranje štednje za treću životnu dob.
Ključne riječi (hrvatski)
  • Pretraži slične
  • Pretraži slične
  • Pretraži slične
  • Pretraži slične
Jezikhrvatski
Vrsta publikacijeElaborati i studije
Vrsta recenzijeNije recenziran
Broj stranica71
URN:NBNurn:nbn:hr:213:063475
Datum objave publikacije2010-12
ProjektNaziv: Starenje stanovništva i održavanje primjerenog životnog standarda u trećoj životnoj dobi
Voditelj: Maja Vehovec
Pravna nadležnost: Hrvatska
Financijer: Hrvatska gospodarska komora
URL dokumentahttps://www.eizg.hr/projekti/zavrseni-projekti/starenje-stanovnistva-i-odrzavanje-primjerenog-zivotnog-standarda-u-trecoj-zivotnoj-dobi/2031
IzdavačEkonomski institut, Zagreb
Mjesto izdavanjaZagreb
Prava pristupaOtvoreni pristup
Datum i vrijeme pohrane2019-12-12 11:12:47

Politike repozitorija   Kontakt

Dabar: Digital academic archives and repositories