Skip to main content
  • Home
  • About repository
  • Contact
  • Instructions and manuals
  • EN
  • HR
Home
The Institute of Economics, Zagreb
  • Browse
    • By Author
    • By Scientific field
    • By Object type
    • All documents
    • More...
  • Advanced search
  • Upload
Digital academic archives and repositories
Login with your AAI@EduHr electronic identity
AAI@EduHr logo

Statistics

Total
:total
Percentage of open access objects
:open access percent
Visit statistics
Publication statistics
prikaz prve stranice dokumenta Starenje stanovništva i održavanje primjerenog životnog standarda u trećoj životnoj dobi
  Download
PDF 941.23 KB
  • Repository editor
  • Author
OTHER DOCUMENT TYPES
Starenje stanovništva i održavanje primjerenog životnog standarda u trećoj životnoj dobi
2010. urn:nbn:hr:213:063475

Nestić, Danijel; Radić, Andreja; Škreblin Kirbiš, Ivona; Švaljek, Sandra; Tomić, Iva
Cite this item: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:213:063475
Title (croatian)Starenje stanovništva i održavanje primjerenog životnog standarda u trećoj životnoj dobi
AuthorDanijel Nestić
AuthorAndreja Radić
AuthorIvona Škreblin Kirbiš
AuthorSandra Švaljek
AuthorIva Tomić
Other responsibilityVladimir Sukser (Other)
Author's institutionThe Institute of Economics, Zagreb
(Department for Labor Markets and Social Policy)
Scientific / art field,
discipline and subdiscipline
SOCIAL SCIENCES
Economics
Description (croatian)
Studija „Starenje stanovništva i održavanje primjerenog životnog standarda u trećoj životnoj dobi“ jasno je pokazala da će primjerenost mirovinskih primanja značajno ovisiti o privatnim izvorima financiranja. Zbog toga će biti potrebno razviti individualnu odgovornost u planiranju štednje za starost, kao i društvenu odgovornost svih dionika u povećanju „penzijske pismenosti“ (engl. pension literacy), odnosno informiranosti stanovništva. To je osobito važno za zemlju u kojoj je demografsko starenje stanovništva već započelo, a nastavit će se u budućnosti smanjivanjem populacije u radnoj dobi i povećanjem omjera ovisnosti starije populacije. Zbog takvih demografskih promjena, može se očekivati da neto stope zamjene, kao omjer primanja iz obaveznih mirovinskih izvora i primanja iz radnog odnosa, neće biti dovoljne za dostizanje primjerenog životnog standarda u trećoj životnoj dobi. Projekcije starosnih mirovina za hipotetske slučajeve današnjeg dvadesetpetogodišnjaka, tridesetogodišnjaka, tridesetpetogodišnjaka i četrdesetogodišnjaka potvrđuju da će neto stope zamjene (u godini 2050., 2045., 2035., odnosno 2030., u trenutku njihovog umirovljenja) biti na nižoj razini nego što su danas za starosnu mirovinu. Zbog toga će povećanje neto stopa zamjene i poboljšanje primjerenosti mirovinskih primanja ovisiti o svakom pojedincu i njegovom riziku izbora financijskih opcija iz privatnih izvora pomoću kojih će održavati primjerenost svojih mirovinskih primanja. Drugim riječima, za primjerenost mirovinskih primanja od ciljanih 50 i 70 posto neto stopa zamjene jednim dijelom je odgovorna država i njen mirovinski sustav, a drugim dijelom je odgovoran svaki pojedinac za sebe. Analiza sadašnje situacije o štednji za mirovinu u Hrvatskoj pokazuje da veliki dio ispitanika iz slučajnog reprezentativnog uzorka populacije ne poznaje ili vrlo slabo poznaje dodatne oblike štednje za starost. Ispitanici koji štede (ili su štedjeli) za mirovinu to najčešće rade u gotovini i bankarskim depozitima, a aktivni ispitanici dodaju tome i životna osiguranja. Treći dobrovoljni mirovinski stup nije zadobio povjerenje ispitanika ili ga uopće ne poznaju kao oblik štednje. Planiranje štednje za starost je nisko, a značajno ovisi o informiranosti i povjerenju u različite oblike štednje. Najprimjerenijim oblicima štednje za ugodan život u mirovini smatraju se: nekretnine, životna osiguranja i bankarski depoziti. Ispitanici su svjesni potrebe za dodatnim privatnim mirovinskim primanjima, no problem je u tome što ih vide u honorarnom radu i poljoprivredi, što podrazumijeva dobro zdravlje koje mogu i ne moraju imati u trećoj životnoj dobi. Svi ispitanici „priželjkuju“ znatno veće omjere zamjene nego što ih objektivno mogu očekivati na temelju obavezne mirovinske štednje, pa čak i na temelju dosadašnje dodatne privatne štednje. Budući da informiranost i povjerenje uvjetuju planiranje štednje za treću životnu dob, može se sa prilično velikom sigurnošću pretpostaviti da bi sustavna nacionalna edukacija o „penzijskoj pismenosti“ potaknula planiranje štednje za treću životnu dob.
Keywords (croatian)
  • Search similar
  • Search similar
  • Search similar
  • Search similar
Languagecroatian
Publication typeStudies
Peer reviewNo peer review
Pages71
URN:NBNurn:nbn:hr:213:063475
Publication2010-12
ProjectTitle: Starenje stanovništva i održavanje primjerenog životnog standarda u trećoj životnoj dobi
Leader: Maja Vehovec
Jurisdiction: Croatia
Funder: Hrvatska gospodarska komora
Document URLhttps://www.eizg.hr/projekti/zavrseni-projekti/starenje-stanovnistva-i-odrzavanje-primjerenog-zivotnog-standarda-u-trecoj-zivotnoj-dobi/2031
PublisherEkonomski institut, Zagreb
Publishing placeZagreb
Access conditionsOpen access
Created on2019-12-12 11:12:47
Dabar: Digital academic archives and repositories