U ovom se radu analizira korelacija šokova ponude i potražnje između Europske monetarne unije i zemalja Srednje i Istočne Europe kako bi se provjerilo postoji li određeni stupanj koordinacije poslovnih ciklusa između njih. Glavni cilj je utvrditi postoji li korelacija s Hrvatskom i usporediti je s ostalim zemljama Srednje i Istočne Europe. Hrvatska je zanimljiva za ovaj rad jer ne postoji mnogo radova koji je uključuju u analizu. Informacija o korelaciji šokova ponude i potražnje između Europske monetarne unije i zemalja Srednje i Istočne Europe je važna ako zemlja želi uvesti euro, budući da usklađenost poslovnih ciklusa ima značajan utjecaj na spremnost ulaska u monetarnu uniju (osim ako odluka nije politička). Budući da je Hrvatska započela svoj put prema Europskoj uniji, trebamo očekivati da će uvesti euro, s obzirom da za nove članice nema takozvane «opt-out» klauzule. Kako bi se dobili rezultati, šokovi ponude i potražnje su izdvojeni iz podataka putem Blanchard-Quah (1989) metodologije, a zatim su izračunate korelacije šokova između Europske monetarne unije i zemalja Srednje i Istočne Europe, kao i veličina šokova i brzina prilagodbe. Rezultati pokazuju da Hrvatska trenutno nije spremna za zajedničku monetarnu politiku s Europskom monetarnom unijom, dok među ostalim zemljama Srednje i Istočne Europe najbližu vezu svojih poslovnih ciklusa s Europskom monetarnom unijom imaju Slovenija i Latvija, koje su se zapravo i prve prijavile za uvođenje eura.