U radu autor analizira tehnološke karakteristike prerađivačke industrije u Hrvatskoj. Tehnološka se struktura mijenja na nepovoljan način, i to tako da se povećava udio proizvodnje proizvoda niže tehnološke osnovice, a smanjuje se udio proizvoda više tehnološke osnovice. Takve strukturne promjene ukazuju na gubitak konkurentnosti i sposobnosti proizvodnje proizvoda s višom dodanom vrijednošću. Osnovna je hipoteza rada da Hrvatska tehnološki zaostaje i da se širi jaz između tehnološke strukture domaće ponude i domaće potražnje. Dodatna je hipoteza da struktura osobne potrošnje i investicija djeluje prociklično na prihode javnih financija zbog širenja tehnološkoga jaza između domaće ponude i potražnje. Širi se jaz između domaće ponude niske tehnološke razine i domaće potražnje za potrošačkim i investicijskim dobrima visoke tehnološke razine. Hrvatskoj prerađivačkoj industriji potrebna je tehnološka obnova da bi se smanjio jaz između potražnje i ponude proizvoda više razine tehnološke složenosti. Dalje povećanje domaće potražnje utjecat će na pogoršanje neravnoteže u međunarodnoj razmjeni. Hrvatska je prosječno izloženija međunarodnoj konkurenciji na domaćem tržištu od novih zemalja članica EU. Ukupan udio uvoza u domaćoj ponudi proizvoda prerađivačke industrije za Hrvatsku iznosio je 58,6%. Postoji značajan prostor za dodatno osvajanje domaćega tržišta za proizvode niske tehnološke razine. Hrvatski su proizvođači manje orijentirani na međunarodno tržište nego što su to nove članice. Na višu razinu koncentracije na tržištu i na nedovoljnu konkurenciju u hrvatskoj prerađivačkoj industriji upućuju HHI indeks i pokazatelj udjela velikih poduzetnika u ukupnom outputu.