Privatni sektor u Republici Hrvatskoj u većoj je mjeri bio zahvaćen učincima posljednje gospodarske krize u odnosu na javni sektor. Pitanje je u kojoj mjeri su razlike u plaćama posljedica strukture poslova u javnom sektoru, u kojem se traže specifične vještine i posljedično više plaćaju u odnosu na privatni sektor. Iz tog razloga se u radu analiziraju odvojeno plaće u javnom i privatnom sektoru tijekom razdoblja 2008.–2014. Za svaki sektor se analizira jaz plaća koji nastaje kao posljedica specifičnih vještina, pri čemu se identificiraju tri skupine vještina: prve se odnose na poslovne zadatke koji u povezani s rješavanjem apstraktnih problema i upravljanjem; druge se odnose na pretežno rutinske poslovne zadatke; i treće se odnose na pretežno manualno‐intenzivne radne zadatke. Poseban naglasak u radu stavljen je i na mlade zaposlene (do 30 godina starosti), iz dvaju razloga. Prvi se odnosi na posebno izražene negativne učinke krize na ishode na tržištu rada mladih u cijeloj Europskoj uniji. Hrvatska sa stopom nezaposlenosti mladih od 45,5 posto (za dobnu skupinu 15–24) u 2014. godini nije izuzetak. Drugi razlog je postojanje specifične mjere aktivne politike zapošljavanja kojoj je namjera bila uključivanje mladih ljudi u svijet rada putem programa stručnog osposobljavanja u subvencioniranom iznosu otprilike jednakom minimalnoj plaći. Pitanje koje se postavlja: utječe li popularnost te mjere na uobičajeno funkcioniranje tržišta rada i kanaliziranje mladih u određena zanimanja.